Može li umjetna inteligencija uništiti kreativnost?
Umjetnost u doba umjetne inteligencije – noćna mora ili prilika?
Novo doba kreativnosti?
Kada je Jason Allen, dizajner videoigara, pobijedio na umjetničkom natjecanju Colorado State Fair s djelom koje je generirala AI Midjourney, započela je rasprava o budućnosti umjetnosti. Je li ono što poznajemo kao umjetnost ugroženo izumiranjem ili se nalazimo na pragu nove ere?
Allen je sam branio svoj pristup, naglašavajući da je, osim Midjourneyja, koristio i Photoshop kako bi usavršio konačno djelo. On vidi AI alate kao nove kreativne instrumente, usporedive s Photoshopom ili Illustratorom.
No, kontroverza otkriva dublji strah: mogu li strojevi koji stvaraju umjetnost istisnuti kreativne ljude?
AI u umjetnosti: prijetnja ili obogaćenje?
- Strah od "hladne" kreativnosti
Programi umjetne inteligencije poput Midjourneyja, koji iz tekstualnih opisa generiraju slike, postaju sve popularniji. Ipak, izazivaju nesigurnost, posebno među umjetnicima koji strahuju da će biti zamijenjeni.
Ali taj strah nije nov. Alati poput Adobe Photoshopa ili Bootstrapa isprva su dočekani s kritikom prije nego što su prihvaćeni kao vrijedni instrumenti. AI bi mogao krenuti sličnim putem: olakšava određene procese, ali ne zamjenjuje kreativnu esenciju koju čovjek unosi u djelo. - Etički i pravni izazovi
Ključno pitanje je autorstvo. AI crpi inspiraciju iz milijardi slika i djela s interneta, često bez odobrenja autora. Ovo otvara pitanja o etici i zaštiti intelektualnog vlasništva.
Osim toga, dostupnost AI alata nosi rizike zloupotrebe, poput stvaranja realističnih, ali lažnih slika poznatih osoba ili širenja deepfake sadržaja. - Kreativnost ostaje ljudska domena
Filozofski gledano, umjetnost je duboko ljudski oblik izražavanja. Djela generirana umjetnom inteligencijom temelje se na postojećim podacima i algoritmima, koji nisu samostalno stvaralački. Emocije i namjera – temeljni elementi umjetnosti – nedostaju AI sustavima.
Uloga AI-a kao alata
AI može podržati umjetnike, primjerice u pronalaženju ideja, optimizaciji procesa ili analizi podataka. Međutim, konačna izvedba i umjetnička vizija ostaju ljudske zadaće.
Andrija Grković, kreativni direktor u Smartpoint Adria, ističe:
„AI alati služe kao pomoćna sredstva. No, autentična kreativna rješenja zahtijevaju duboko razumijevanje publike, brendova i konteksta. Umjetnici donose 'zašto' – AI samo 'kako'.“
Može li umjetnost preživjeti u doba umjetne inteligencije?
David Holz, osnivač Midjourneyja, vidi AI kao priliku:
„Ljudi nisu prestali trčati kad su automobili izumljeni. AI neće istisnuti umjetnost, već otvoriti nove mogućnosti.“
Budućnost umjetnosti nije u borbi protiv AI-a, već u prihvaćanju kao partnera. Kreativnost neće biti zamijenjena AI-jem, već proširena – kroz nove alate koji umjetnicima omogućuju da brže i preciznije realiziraju svoje vizije.
Zaključak: Tko je umjetnik?
Ako AI nema vlastitu kreativnost, a čovjek samo unosi podatke, tko je onda pravi autor? Možda je to kolektivno postignuće – cjelokupno ljudsko znanje i inspiracija koja služi kao temelj za AI.
Umjetna inteligencija nije neprijatelj, već proizvod naše kreativnosti. Budućnost leži u korištenju ove tehnologije u našu korist i istraživanju novih horizonata umjetničkog izražavanja.
Autorica: Ivana Tomić, Smartpoint Adria Brand Specialist
Slika: Théâtre D’opéra Spatial, commons.wikimedia.org
