Umjetna inteligencija: krši li autorska prava – ili ih čak sama zaslužuje?
Krši li umjetna inteligencija autorska prava – ili ima pravo na vlastita?
Ako Chat GPT napiše priču koristeći materijale različitih autora dostupne na internetu ili Midjourney stvori vizualno djelo – tko je zapravo autor?
Koncept programa umjetne inteligencije prilično je jednostavan: zahvaljujući strojnome učenju, oni su osposobljeni za pretraživanje svih sadržaja dostupnih na internetu kako bi odgovorili na vaš upit.
Konačni proizvod tako je kombinacija različitih djela i ideja mnogih ljudi. Tko se u tom slučaju doista može smatrati autorom? Upravo tu leži problem.
Legalnost korištenja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom
Je li uopće zakonito koristiti sadržaje koje generira umjetna inteligencija, s obzirom na autorska prava svih onih čija djela služe kao osnova?
Mogu li ti sadržaji generirani umjetnom inteligencijom sami biti zaštićeni autorskim pravima? Pitanje umjetne inteligencije i autorskih prava izuzetno je složeno, a čini se da nitko ne zna kako na njega jasno odgovoriti.
Nužnost razgraničenja autentičnosti i imitacije
Nakon što su rasprave o umjetnoj inteligenciji počele, tri su umjetnika podnijela tužbu protiv programa Stability AI, Midjourney i DeviantArt, jer su ti programi koristili njihova djela bez dopuštenja ili navođenja autora.
Također, Getty Images tužio je Stability AI zbog kršenja autorskih prava, a programeri su poduzeli pravne korake jer su programi poput OpenAI, Microsofta i GitHuba neovlašteno koristili njihov kod.
Najveći izazov u reguliranju ovog pitanja leži u činjenici da programi umjetne inteligencije nikada ne koriste samo djela jednog autora. Riječ je uvijek o kombinaciji više djela, što rezultira nečim što je na neki način i plagijat i original.
Kada i sami radimo na nekom projektu, zar često ne koristimo radove drugih ljudi kao inspiraciju? Naravno, čovjek i dalje ima više kreativnosti od stroja, ali očito je da se nalazimo u beskonačnoj petlji iz koje ne možemo pronaći jasna, crno-bijela rješenja.
Oprez pri korištenju AI sadržaja
Jedino što trenutno možemo učiniti jest biti izuzetno oprezni u korištenju sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom, posebno u komercijalne svrhe.
Što se tiče pravne regulative, Američki ured za autorska prava odbija zaštititi djela nastala uz pomoć umjetne inteligencije jer ne postoji ljudsko autorsko pravo potrebno za tužbu zbog povrede prava.
Osim toga, svi sadržaji generirani umjetnom inteligencijom javno su dostupni i svatko ih može slobodno koristiti. Ipak, s razvojem programa umjetne inteligencije očito će biti nužno postaviti jasne granice između autentičnosti i imitacije.
Doista, kome pripada priča koju je napisao Chat GPT ili vizualno djelo koje je stvorio Midjourney?
Umjetna inteligencija kao alat, ne zamjena za ljude
Mnogi ljudi svakodnevno koriste različite alate umjetne inteligencije. Ako nam je cilj nešto brzo obaviti, zadovoljavat ćemo se prosječnim rezultatima, koji su često slični (što je lako uočiti usporedbom nekoliko rezultata). No, ako nam je važna kvaliteta, svjesno ćemo se manje oslanjati na takve prečace.
Na kraju dana, želimo da svaka vrsta umjetnosti ili kreativnog rada bude ljudska – stvorena od strane stvarne osobe koja dijeli svoje iskustvo, nade, strahove i poglede na svijet. Iz te perspektive zaključak ostaje isti: umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka jer još uvijek nije sposobna samostalno razmišljati i stvarati nove ideje.
Bez obzira na naš stav prema umjetnoj inteligenciji, posebno sada kada svi o njoj govore, ne možemo poreći da se radi o moćnom alatu s nevjerojatnim mogućnostima.
Umjesto beskrajnih rasprava o tome trebamo li koristiti umjetnu inteligenciju u svom radu, možda je važnije postaviti pitanje: kako je možemo koristiti na način koji nikome neće naštetiti?
Za Netokracija napisala: Đina Grčić, koordinatorica digitalnog marketinga
Foto: Unsplash